in

Zločini iz mržnje: Ima li LGBT zajednica poverenje u policiju

Zločini iz mržnje: Ima li LGBT zajednica poverenje u policiju

Boris Milićević, pomoćnik ministra za ljudska i manjinska prava i Aleksandar Savić iz organizacije “Da se zna” nisu se složili oko svojih pogleda saradnje sa policijom u slučajevima nasilja iz mržnje prema LGBT osobama.

Posle dvadeset dana potrage, policija je u jednom stanu u centru Beograda pronašla telo osamnaestogodišnje devojke Noe Milivojev.

Savić kaže da se iz medija videlo da „policija jeste reagovala u nekim njenim svađama sa partnerom“.

„Kada trans žena ode da prijavi nasilje, krene sekundarna viktimizacija, imali smo slučajeve da policija vrši fizičko nasilje nad žrtvama koje odu da prijave, kao trans žena se bojite da prijavite nasilje, jer znate da ulazite dublje u njega. Savet svima je da ako znate nešto, da je dobro da prijavite, ne mora da bude ni policiji, postoje SOS telefoni, naš zadatak je da probamo da na sve načine zaštitimo one koji trpe nasilje“, rekao je.

Milićević kaže da se kod nas nasilje, pre svega fizičko, „ne vidi kao nešto protiv čega se treba boriti svim merama“.

„To je problem decenijama, mi imamo sada već drugu godinu zaredom ozbiljan skok i pre toga veliki broj ubijenih žena, femicid je ozbiljan problem. Često kažem da Srbija vodi neku vrstu građanskog rata protiv žena, nasilje koje žene trpe, kao da Srbiji nisu potrebne žene“, kaže on.

Ističe da on lično uvek dobro sarađuje sa MUP i da nikad nije imao problem.

„Sarađujem kada su u pitanju slučajevi kršenja ljudskih prava LGBT osoba, od negde 2005, 2006. godine. Nisu oni čekali 20 dana, nije policijska istraga ja uletim u stan i zateknem ovo ili ono, možete da preduzimate istražne radnje, ako postoji osnovana sumnja, tragovi. Ako postoje osnovi sumnje da istraga nije vršena na profesionalan način, siguran sam da interna kontrola, policija i MUP, mogu da utvrde i sankcionišu one koji su to počinili“, kaže on.

Savić kaže da „20 dana niko nije izdao nalog za pretres stana“.

„Ja nisam advokat, ali čini se da je to zdrav razum. Ne znamo kada je ona ubijena i da li je to bržom reakcijom moglo da se reši. Širom Srbije trans žene vrlo često doživljavaju diskriminaciju od policije, to je činjenica. Što se tiče unutrašnje kontrole, to zvuči fenomenalno u praksi, imamo i slučaj prebijanja pripadnika LGBT zajednice u Beogradu od strane policije. Mi nažalost, kao LGBT zajednica, obični građani, nemamo taj luksuz da imamo ovakvo poverenje u policiju“, kaže on.

uništavanje cveća memorijal ubijena devojka trg republike

Milićević ističe da „ne bi gasio mreže kao takve“.

„To je ipak neki kanal komunikacije, kao što su se pojavili telefoni, ili pre toga pismo, komunikacija je za ljude vrlo bitna“, istakao je on.

Pomenuo je i komentare na portalima i objasnio „zašto ne sankcionišemo zločin iz mržnje“.

„Uvek su nam potrebne te korisne budale koje generalno društvu nanose zlo, ali su korisne za napadanje nekog protivnika ili društvene grupe“, kaže.

Savić kaže da je „cela atmosfera takva“.

„Mi smo prošle godine imali 94 incidenta motivisana homofobijom, transfobijom“, kaže.

Kako je rekao, „vi nekome nakon što je umro raspravljate da li je muško ili žensko i kako se zove“.

„Poslanici Dneri nama godinu dana prave pakao od života, nije ovo pitanje LGBT zajednice, nego žena, drugih manjina, živimo u jednom paklu gde nekih par opskurnih desničara, koji ne znam šta drugo rade u životu, nas kontinuirano maltretiraju, to eskalira kroz te slučajeve“, kaže on.

Na pitanje može li posle ovog ubistva taj pakao biti veći, kaže da mu se čini da može.

„Imamo osamnaestogodišnjaka koji dođe i ruši cveće i sveće postavljene za nekoga ko je ubijen, imamo poslanicu koja to lajkuje“, kaže on.

Milićević objašnjava da „kada odajemo počast mrtvima, to ne radimo zbog mrtvih nego kao civilizacija, kao ljudi, zbog sebe“.

„Šaljemo snažnu poruku, ali suštinski ljudi kao civiliazcija to rade 10.000 godina, otkad postoji duhovni život čoveka. Taj mladić i uopšte ti ljudi koji to rade, oni rade nešto što je anticivilizacijski, čime pokazuju da su izgubili bilo kakav kontakt sa čovečnošću u sebi“, kaže on.

On smatra da je to manjina.

„To je jedna mala grupa ljudi, to može jednog vrlo ozbiljnom efikasnom aktivnošću da se značajno smanji, ne može da internetu, jer ima previše korisnika, ali sam siguran da efikasnom akcijom može značajno da se smanji“, rekao je on.