Vesna Bosanac, ratna direktorka vukovarske bolnice, umrla je u bolnici u Vukovaru u 73. godini posle duge i teške bolesti, objavljeno je u Zagrebu.
Ona je jedan od simbola odbrane Vukovara, a na čelu bolnice bila je u drugoj polovini 1991. u vreme najžešćih napada tadašnje JNA i srpskih paravojnih formacija na taj hrvatski grad.
Pošto su ga tri meseca držali pod opsadom, u novembru 1991. u tada već gotovo potpuno razrušeni Vukovar ušle su snage JNA i srpskih paravojnih formacija.
Iz vukovarske ratne bolnice JNA je izvela ranjenike, među kojima su bili i civili, koji su ubijeni na Ovčari u noći između 20. i 21. novembra 1991.
Iz masovne grobnice na Ovčari ekshumirano je 200 osoba, a još se traga za posmrtnim ostacima njih šezdesetak.
Vesna Bosanac je odvedena u zatvor u Sremskoj Mitrovici gde je provela tri sedmice, a zatim još dva dana u Beogradu, pre nego što je razmenjena u decembru 1991.
Hrvatska radiotelvizija podseća da je Vesna Bosanac sve vreme vodila bolnicu na koju je palo više desetina granata. U tri meseca opsade, u bolnici je lečeno oko 4.000 ranjenika i obavljeno oko 2.250 operacija.
O odvođenju ranjenika i civila iz vukovarske bolnice svedočila je 2008. pred Međunarodnim sudom za ratne zločine u Hagu, u postupku protiv Vojislava Šešelja, a bila je svedokinja i na suđenju bivšem predsedniku samoproglašene Republike Srpske Krajine Goranu Hadžiću. Svedočila je o višemesečnom granatiranju Vukovara.
Premijer Hrvatske Andrej Plenković izrazio je saučešće porodici Vesne Bosanac i naglasio da je zbog svog nesebičnog zalaganja i spašavanja ranjenika postala simbol odbrane i otpora Vukovara.
On je podsetio da je Vesna Bosanac i posle rata upravljala bolnicom u kojoj je radila sve do odlaska u penziju, a za svoj rad i doprinos odbrani zemlje odlikovana je Redom Danice hrvatske s likom Katarine Zrinske i Poveljom Republike Hrvatske.
Vesna Bosanac je rođena u Subotici 1949, a po zanimanju je bila pedijatar.